Osnovna škola Blato

Galerija slika

4. dan   U Ogulinu

U kući bajki

Odmor uz pričanje bajki

Jupajdi, jupajda  ..........

U Zavičajnom  muzeju

Pred crkvom sv. Križa

Galerija slika
 
3. dan   srijeda  13.5. 2015

U posjetu mlinicama

Na izvoru Gacke

Fotografije   s ove  i

i one  strane  pećine

Uživamo u pogledu

Za tkalačkim stanom

Radionica

Galerija slika

2. dan   utorak  12.5. 2015

Kuterevo   Velebitsko utočište za mlade medvjede 

Posjet sirani Runolist 

Tomaić Commerce d.o.o. je obiteljska tvrtka s višego- dišnjim iskustvom u proizvodnji sira.

razgledanje

degustacija  sira

pred siranom

 nogometna ekipa i stručni stožer

i  športašice   

Galerija slika 1. dan

1. Dan  Na putu do Otočca  posjetili smo  Nin  i Zadar

Na forumu pred crkvom sv. Donatata u Zadru

Slušamo  morske orgulje

Pozdrav suncu

Pred spomenikom  knezu Branimiru na ulazu u kraljevski grad Nin

 Spomenik kneza Branimira u Ninu

 U „Kolijevci Hrvatske Države“  21. srpnja 2007. god. u spomen na prvo priznanje hrvatske države od strane pape Ivana VIII. davne 879. god., otkriven je četiri metra visok spomenik velikom hrvatskom vladaru knezu Branimiru.

 Spomenik je podignut u znak zahvalnosti veličini i doprinosu velikog hrvatskog vladara Branimira Ninu i Hrvatskoj. Djelo je akademskog kipara Josipa Poljana to odiše moći i dostojanstvom kakva je bila potrebna čovjeku koji je u 9. stoljeću postavio prve temelje hrvatske države.

 Vladavina kneza Branimira - povijesne okolnosti

Prema nekim povjesničarima Branimir je bio idealan hrvatski vođa  i političar, čovjek duboko religiozan i odan čovještvu. Branimirova vladavina proteže se od 879. god. do 892. god. Knez Branimir je najvjerojatnije bio sin hrvatskog kneza Domagoja. Okolnosti u kojima se našla. Hrvatska država u vrijeme kad je knez Branimir došao na prijestolje bile su vjerski i politički vrlo složene. Još 864. god. carigradski je patrijarh Fotije prokleo papu. Nikolu I. kao heretika i izdajnika. To nije učinio zbog dogmatskih razloga oni su bili samo pokriće, nego političkih jer su se već odavno Franci i Bizant gledali poprijeko. Dva carstva nisu mogla usporedno.

 Niti danas ne znamo razloge koji su ponukali hrvatskog kneza Zdeslava da se bezuvjetno stavi na stranu Bizanta. Time je prekršio znameniti dogovor Karla Velikog i Bizanta 812.g. u Achenu po kojemu su oba carstva dogovorila granicu interesnih sfera - rijeku Drinu, nekadašnju granicu podjele Istočnog i Zapadnog carstva u doba Dioklecijana (295. god.) i Teodozija (395. god.). Tako je pitanje Hrvatske uz Bugarsku, izbilo eruptivnom snagom.

U ranom srednjem vijeku u doba hrvatskih narodnih vladara godine 879. vojvoda Branimir vojnim prevratom zbacuje s vlasti kneza Zdeslava, sina kneza Trpimira, koji se u tijeku svoje vladavine politički i religiozno počeo okretati Bizantskom carstvu, što je izazvalo gnjev hrvatskog naroda.

 Prvo priznanje Hrvata temelji hrvatske države u Ninu

Godine 879. prvi put u povijesti je priznata hrvatska država i to upravo u Ninu. Papa Ivan VIII., potaknut odanošću Hrvata Katoličkoj crkvi i Rimu, novom hrvatskom viadaru Branimiru 7. lipnja 879. upućuje tri pisma u kojima daje blagoslov hrvatskoj državi i narodu. Prvo pismo upućuje knezu Branimiru, drugo ninskom biskupu Teodoziju, a trće svećenstvu i svekolikom hrvatskom puku.

Papa je u  pismu izrazio svoju radost što se u krilo rimske crkve vratio njegov "dragi sin Branimir", kojemu je poslao blagoslov svetih apostola Petra i Pavla da ga brane "od vidljivih i nevidljivih neprijatelja". Tada je Papa poslao poslanicu "svim „časnim svećenicima i čitavom hrvatskom narodu", kada ih je pod okrilje svoje "primio raširenih ruku i očinskom ljubavlju". Podjednako im je obećao vječnu naklonost ako "ovu namjeru i zavjet svoj iskreno uzdrže do kraja". Tim činom zapravo je prvi put u povijesti priznato postojanje hrvatske države.

 Branimir i ninski biskup Teodozije poslali su papi Ivanu VIII. pismo u kojem Stolici sv. Petra izražavaju odanost hrvatskog naroda. Na blagdan Uzašašća Gospodinova 879. papa Ivan VIII. slavio je misu za sav hrvatski narod, uputivši blagoslov narodu, zemlji i vladaru, što je po tadašnjim običajima značilo medunarodno priznanje.

 U to je doba neuobičajena pojava da Papa blagoslivlja vladara koji je na prijestolje došao političkim vojnim prevratom. To dokazuje koliko je papi Ivanu VIII. bila važna privrženost hrvatskog naroda  Katoličkoj crkvi i njemu kao Božjem namjesniku na zemlji. Tada je takav čin značio priznanje države i jedan je od ključnih. trenutaka rađanja i stvaranja hrvatske državnosti. U današnje vrijeme Nin dan 7. lipnja slavi. kao Dan Grada, a Republika Hrvatska kao Dan hrvatske diplomacije, pozivajući se na slavno događanje priznanja države Hrvata, čija je prva. prijestolnica bio Nin.

Velika proslava krunidbe kneza Branimira

 Crkva u Hrvatskoj organizirala je godine 1979. proslavu 1100-te obljetnice prvog priznanja hrvatske drkave. Proslava Branimirove godine okupila je na malenom prostoru Nina mnoštvo od četiristo tisuća Hrvata na nezaboravnom hodočašću koje kao d.a je navijestilo stvaranje neovisne Hrvatske.

Uz  brončani kip biskupa Grgura Ninskog rad Ivana Meštrovića  u Ninu pokraj crkve sv. Anselma

U Otočcu nakon večere  zabava  - ples.